Pretpristupni fondovi (ISPA, Phare, SAPARD)
Pretpristupni programi (PHARE, ISPA i SAPARD) pokrenuti su od strane Europske komisije s ciljem pomoći državama korisnicama tijekom priprema za članstvo u Europskoj uniji, te njihove pripreme za korištenje fondova namijenjenih državama članicama Unije. Slijedom stjecanja statusa kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvatska nakon donošenja Pretpristupne strategije od strane Europske komisije 6. listopada 2004. postaje korisnicom pretpristupnih programa.
Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne-Hongrie: assistance à la restructuration économique) namijenjen je jačanju institucija kako bi one mogle učinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njenu pravnu stečevinu, te jačanje socijalne i ekonomske kohezije u državni kandidatkinji. Sredstva iz programa ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) osiguravanju financijsku podršku pr primjeni zakonodavstva u području zaštite okoliša i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD (eng. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) namijenjen je za područje poljoprivrede i poticanje ruralnog razvitka. Navedeni pretpristupni programi zamijenjeni su 2007. jedinstvenim pretpristupnim instrumentom IPA.
Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine 105 milijuna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).
PHARE
Program Phare (Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) pokrenut je 1989. godine Uredbom Vijeća (EEC) br. 3906/89, kao program pomoći najprije Poljskoj i Mađarskoj a zatim i drugim tranzicijskim državama srednje i istočne Europe, u promicanju višestranačke demokracije i obnovi gospodarstva nakon izlaska iz komunističkog sustava. Program Phare se 1997. godine potpuno usmjerava na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države kandidatkinje. Republika Hrvatska korisnica je programa Phare od proračunske godine 2005.
Cilj programa Phare je pripremiti države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, odnosno osposobiti ih za punu primjenu pravne stečevine Europske unije te korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja. U slučaju Hrvatske, pravo na potporu imaju projekti koji su sukladni prioritetima određenim Pristupnim partnerstvom za Hrvatsku, Nacionalnim programom pridruživanja Europskoj uniji, izvješćima koje će Europska komisija pripremati o napretku Hrvatske u pretpristupnom procesu.
Republici Hrvatskoj je u sklopu programa Phare u proračunskoj godini 2005. i 2006. dodijeljeno ukupno 167 m€ - 87 m€ za 2005. godinu i 80 m€ za 2006.
Korisnici sredstava iz PHARE-a mogu biti tijela državne uprave, javna poduzeća i nevladin sektor. Privatna poduzeća mogu se uključivati u komponentu gospodarske i socijalne kohezije, no nemaju pravo na dodjelu direktnih financijskih sredstava kojima bi ostvarivali profit u svom poslovanju jer bi takva potpora bila suprotna pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim potporama. Međutim, privatna trgovačka društva imat će priliku sudjelovanja u programima horizontalnog tipa koje razviju državna tijela ili nevladine organizacije s ciljem promicanja razvoja poduzetništva te se uključivati u obrazovne aktivnosti (primjerice obuku za pripremu kvalitetnih poslovnih planova, obuku o korištenju fondova Europske unije) ili uz financijsku podršku sudjelovati na sajmovima i povezivati se s poduzećima iz država članica Unije.
Sredstva iz PHARE programa dodjeljuju se u obliku direktne financijske podrške putem natječajnog i evaluacijskog postupka koji se provodi sukladno pravilima Europske komisije i u kojem je zastupljen potreban broj predstavnika institucija sa regionalne i središnje razine upravljanja. Preduvjet za korištenje sredstava iz komponente gospodarske i socijalne kohezije PHARE programa je izrada Nacionalnog plana razvoja kao strateškog dokumenta koji određuje prioritete gospodarskog razvoja države korisnice. Predviđeno je da se Nacionalni plan razvoja izradi do kraja 2005. godine.
ISPA
Program ISPA jedan je od tri pretpristupna programa pomoći EU (uz programe Phare i Sapard) za razdoblje 2000. - 2006., čiji je osnovni cilj pomoću zemljama kandidatkinja u pripremama za članstvo
Program ISPA ustanovljen je Uredbom Vijeća EU br. 1267/1999 a financijska vrijednost programa za sedmogodišnje razdoblje iznosi 1.040 milijardi eura.
Osnovni ciljevi programa ISPA su:
- stjecanje iskustva i znanja o politikama Europske unije (http://europa.eu/) i kompleksnim procedurama korištenja pretpristupnih programa;
- pomoć u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša;
- povezivanje s transeuropskim prometnim mrežama.
Prema tomu, program je namijenjen financiranju infrastrukturnih projekata u području prometa i zaštite okoliša, dakle kao priprema za korištenje Kohezijskog fonda, no moguće je financirati i projekte tehničke pomoći koji su izravno vezani uz infrastrukturne projekte.
Sredstva iz programa ISPA namijenjena su financijskoj i tehničkoj pomoći u sektorima zaštite okoliša i prometa. Financiraju se projekti minimalne vrijednosti 5 milijuna eura, za koje krajnji korisnik treba osigurati sufinanciranje u iznosu od minimalno 25%.
Na području zaštite okoliša financiraju se projekti koji sukladno pravnoj stečevini Europske unije, zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. Heavy Investment Directives), kao što su upravljanje otpadnim vodama, gospodarenje krutim i opasnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te poboljšanje kakvoće zraka.
Na području prometa financiraju se projekti koji podržavaju izgradnju transeuropske transportne mreže, povezujući nacionalne transportne mreže država Unije i država kandidatkinja. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zračnih luka.
Što se tiče tehničke pomoći, ona se prvenstveno odnosi na fazu identifikacije i pripreme projekata, njihovo vođenje i nadzor nad provedbom.
Stjecanjem statusa kandidata za pridruživanje, sredstva iz programa ISPA postala su dostupna Republici Hrvatskoj i to u ukupnom iznosu od 60 milijuna € za razdoblje 2005. – 2006. (25 milijuna € za 2005. i 35 milijuna € u 2006. godinu).
RH je iz pretpristupnih fondova u 2006. godini dobila 140 milijuna €. Od ukupnog dodijeljenog iznosa sredstava iz pretpristupnih fondova za 2006. godinu, program ISPA je dobio 25 %.
Sredstva iz fonda ISPA uz središnja tijela državne uprave i javna poduzeća, mogu koristiti i jedinice lokalne samouprave (pogotovo kad je riječ o komunalnim projektima na području zaštite okoliša i prometne infrastrukture).
SAPARD
Financijska pomoć iz SAPARD fonda isplaćuje se projektima usmjerenim na sljedeća područja: ulaganje u poljoprivredne posjede, jačanje prerade i marketinga poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacija ruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i jačanje ruralne infrastrukture, tehnička pomoć pri pripremi i praćenju projekata te kampanji informiranja javnosti, regeneracija i razvoj sela, izobrazba, pošumljivanje, pomoć udrugama proizvođača, poboljšanje obradivih površina i parceliranja, ulaganja u sustave kontrole kvalitete, veterinarske i biljne kontrole, poljoprivredno-okolišne mjere, opskrbljenost vodom, zemljišne knjige, savjetodavna pomoć pri upravljanju poljoprivrednim dobrima itd. Europska unija može financirati do 75% ukupne vrijednosti projekta. Kod financiranja investicijskih projekata koji donose određenu dobit 50% sredstava financira se putem javnih potpora od čega je udio Europske unije u financiranju 75% a preostalih 25% financira se iz nacionalnog proračuna (dakle iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih 50% ukupne vrijednosti projekta financira krajnji korisnik.
Kod financiranja mjera razvitka ruralne infrastrukture, u slučaju Hrvatske, projekti se financiraju isključivo putem javnih potpora od čega je udio EU-a do 75% ukupnih troškova a preostalih 25% sredstava ide iz nacionalnog proračuna (dakle proračuna MPŠVG-a).
Što se tiče financiranja mjera tehničke pomoći, informiranja i promotivnih aktivnosti EU može financirati do 100% ukupne vrijednosti projekata.
SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima u području poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te izvođačima javnih radova za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje ruralni razvitak.
Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuje da veće koristi od programa su imali veći poljoprivredni proizvođači i prerađivačka industrija. Većina mjera cilja na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajedničko tržište EU ( sigurnost prehrambenih proizvoda, fitosanitarni standardi, marketing, zaštita potrošača, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare i uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Nadalje Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremu infrastrukture za razvoj ruralnog turizma. Bugarska je najviše uložila u sektor mesa, vina, voća i povrća.
TRENUTNI NATJEČAJI
-
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (IPARD Agencija), nadležna za operativnu provedbu programa IPARD, raspisala je javni natječaj za prikupljanje prijava za dodjelu
... -
CIP Eko-inovacije je inicijativa Europske komisije koja se provodi u okviru Programa za poduzetništvo i inovacije CIP EIP, komponente programa CIP (Competitiveness and Innovation Framework Programme
... -
Opća uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije (Directorate General Humanitarian Aid and Civil Protection – DG ECHO) u okviru Programa Unije Financijski instrument za
... -
Službenom objavom engleske verzije Programskog vodiča i prijavnih obrazaca za program Mladi na djelu za 2012. godinu od strane Europske komisije 14. prosinca 2011. godine, objavljen je natječaj za
... -
Izvršna agencija Europske komisije za obrazovanje, audiovizualne aktivnosti i kulturu objavila je natječaje u okviru Programa MEDIA za 2012. godinu.
Natječaj pod nazivom Audiovizualni festivali ima
... -
Europska komisija objavila je poziv za natječaj u sklopu Programa cjeloživotnog učenja za 2012. godinu.
Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme – LLP) najveći je program
... -
20. srpnja 2011. Europska komisija otvorila je pozive za dostavu projektnih prijedloga za FP7 program. EK odvojila je skoro 7000000000 € za područje inovacija i istraživanja. Riječ je o dosad
... -
Europska komisija objavila je Radni plan za primjenu Drugog programa aktivnosti Zajednice u području zdravstva za 2010. godinu, te su otvorena četiri poziva za prijavu prijedloga. EAHC (Executive
... -
ELENA je program koji se provodi na europskoj razini, te koristeći sredstva programa Inteligentna energija u Europi financira tehničku pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi na području pripreme
...
PRIJAVA NA NEWSLETTER
IZDVOJENO
