Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.?

15. veljače 2021.

Ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.

Trenutačna kriza ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo

U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

Parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala 9. veljače 2021.

Prijelaz na održive proizvode

Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom. Zastupnici žele da nova pravila budu na snazi u 2021. godini.

Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“. Ustraju u tome da potrošači imaju pravo na odgovarajuću informiranost o utjecaju proizvoda i usluga koje kupuju na okoliš te su zatražili od Komisije da iznese prijedloge za borbu protiv marketinga kojim se proizvodi prikazuju više ekološkima nego što jesu.

 

Stvaranje kružnih ključnih sektora

Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača. Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Tekstil

U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala. Zastupnici žele nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde za korištenje vode.

Saznajte kako proizvodnja tekstila utječe na okoliš

Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija

Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u, a manje od 40 posto ga se reciklira. Zastupnici žele da EU promiče dulji vijek trajanja kroz mogućnost ponovne uporabe i popravka.

Saznajte činjenice i brojke o e-otpadu

Hrana, voda i hranjive tvari

Prema procjenama, 20 posto ukupne proizvodnje hrane u EU-u se baci ili potrati. Zastupnici pozivaju na prepolovljavanje otpada od hrane do 2030. u okviru strategije „od polja do stola”.

Ambalaža

Ambalažni otpad u Europi dosegnuo je rekordnu razinu 2017. godine. Cilj je novih pravila osigurati da se sva ambalaža na tržištu EU-a može gospodarski ponovno upotrijebiti ili reciklirati do 2030.

Baterije i vozila

Zastupnici razmatraju prijedloge kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.

Građevinarstvo i zgrade

Građevinski sektor čini više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u. Zastupnici žele produljenje životnog vijeka zgrada, smanjenje ugljičnog otiska materijala i minimalne zahtjeve za resursnu i energetsku učinkovitost.

 

Gospodarenje otpadom i pošiljke

EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava. Zastupnici pozivaju države članice EU-a da povećaju visokokvalitetno recikliranje, odustanu od odlagališta otpada i smanje spaljivanje na najmanju moguću mjeru.

Saznajte više o odlagalištima i recikliranju otpada u EU-u

Najnovije